U znak sjećanja na  izum grafičke umjetnosti

Wiesbaden – Zagreb: Čovjek tisućljeća
Godine 2000. američki novinari proglasili  su Johannesa Gutenberga Čovjekom tisućljeća: - Bez Gutenberga, Kolumbo (2. mjesto) ne bi pronašao morski put, Shakespeareov (5. mjesto) pjesnik genija ne bi bio diseminiran, a 95 teza Martina Luthera (3. mjesto) ostalo bi bez učinkovitosti. Tiskara, koju je Gutenberg razvio nakon 1430. godine, stvorila je temelje za širenje istine, ljepote, ali i hereze u svijetu. Kopije njegovog prvog najvažnijeg projekta, Biblije, preživjele su do danas. Godinama je usavršavao svoj izum pokretnih slova odlučujućih  za razvoj tiska i koji je omogućio masovnu proizvodnju knjiga i letaka. Malo onoga što znamo o njegovom životu dolazi iz pravnih izvora povezanih s poviješću njegovog izuma. Nitko ne može osporiti Gutenbergovo mjesto izumitelja slova za slaganje i tiska s pokretnim slovima na Zapadu. Budući da je njegova tiskara omogućila nesmetano širenje znanja i ideja diljem cijelog svijeta, stavljamo je pred sve ličnosti čije je učinke omogućila samo tiskara.
I u Zagrebu, već od kraja 19. stoljeća nalazimo spomenik Johannesa Gutenberga. Nišna figura Gutenberga nalazi se na trećem katu stambene zgrade na adresi Jurišićeva 7 između dva velika prozora kako drži knjigu u ruci i ostavlja dojam da je to bio još jedan prozor. Na fasadi kuće ispod figure, između prvog i drugog kata, piše: Kuća za tiskanje knjiga Franjo Rulić 1887.

U znak sjećanja na četiri stoljeća  izuma grafičke umjetnosti, koji se slavio širom Europe 1840. godine, i tiskara  Faust (prezime nečitljivo) u Zagrebu izdaje prigodni letak.

Proslava četiristogodišnjice u spomen na izum tiskanja 1840. godine bio je i odgovor na restauraciju feudalizma poslije sloma projekta francuske revolucije. Građansko društvo zanosi se piscima knjiga i izdavačima, a i knjižničarima koji iako obično nisu bili akademici, postupno su stupali korak sa znanstvenicima. Građanski sloj trgovaca i zanatlije, zauzimaju mjesto u znanosti.

Literatura: Zur Feier des Jubeljahres 1840. Worte der Freude unserm Gutenberg, dem Erfinder der Buchdruckerkunst, dem Wohlthäter der Menschheit, am Johannistag den 24. Juni 1840. Dargebracht von Wilhelm Landauer, Faktor der koenigl. privilegirte Ilirischen National-Buchdruckerei von Dr. Ljudevit Gaj in Agram.