KUNST ALS LEBENSHILFE

Ivandan 2021

IVANDAN – POŽAR STRASTI
Od sunčanog obrta do Gutenbergove revolucije
Knjižnica i čitaonica „Edvin Bukulin“ Wiesbaden susretu na Ivandan, u četvrtak, 24. 06. 2021. godine s početkom u 20:00 sati kao video konferencija na portalu:  https://t1p.de/vziz

Prvi jugoslavenski sajam knjiga, koji je održan u Zagrebu 1956. godine, pokazao je glavne karakteristike izdavačke djelatnosti u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata. Naročiti prioritet imala su tzv. društveno-politička izdanja, beletristika,  književnost za djecu i primijenjenoj znanosti. Glavne smjernice politike u tom razdoblju bilo je uspostaviti festival s ciljem: zainteresirati javnost za proizvod (robe za tržište)  - koji obavlja važnu funkciju u kulturnom obrazovanju,[1] te uspostaviti i razviti suradnju s izdavačima širom svijeta na osnovi prevođenja djela svjetske književnosti. Svaki pojedinac trebao bi dobiti priliku da postigne i poboljša svoje obrazovanje. Knjige  za svačiji džep trebale su omasoviti pismenost. Dilema koje je stvorena pretvorbama i raspadom Zajednice slavenskih naroda (i pripadajućeg tržišta knjiga), ukazuje danas na sljedeću problematiku:

1. Model kulturne politike u razdoblju samoupravljanja / socijalizma nije ograničavao razvoj nakladništva; naprotiv, dinamika književne umjetnosti bila je obrnuto proporcionalna političkom ograničenju slobode i prava u ovom razdoblju.
2. Uspjeh demokratskog i tržišnog modela izdavačke politike ne jamči kvalitetu i estetsku vrijednost književnih djela.

Ova dilema našla je odraz i kod čitatelja u hrvatskoj migraciji. Posebno zajednicama i društvima koja su se pozivala  na tradiciju Matice hrvatske. Hrvatska kulturna zajednica – Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu nema u Njemačkoj izravnu zadaću prosvjećivati Hrvate u iseljeništvu, ali njegovanje (čitalačke) kulture je opća potreba. Rad Matice hrvatske od preporoda do danas potvrđuje u svim političkim uvjetima ili upravo usprkos mnogim političkim neprilikama postojala povratna veza hrvatske kulture i znanosti s hrvatskim narodom.

Zamisao da se iskoristi Ivandan/Johannesfest u Mainzu za promidžbu književnosti Hrvata na njemačkim prostorima, nastao je u jesen 2001. godine na susretu hrvatskih kulturnih udruga s Maticom hrvatskom u Wiesbadenu.[2] Matica hrvatska je najavila proslavu 160 obljetnice rada i niz jubilarnih izdanja. Ukupno je najavljeno 12 svezaka od kojih bi jedan bio posvećen glagoljici.
Grad Mainz važan je za hrvatske migrante u Njemačkoj i zbog partnerstva s gradom Zagrebom. U djelokrug prijateljskih odnosa ubraja se i suradnja Sveučilišta u Mainzu i Zagrebu. Pored toga, ne mali broj hrvatskih građana studira u Mainzu (drugo pokoljenje iseljenika).
Okvir za priredbu pružila je godišnja svečanost Ivanjskih krijesova / Johannisfest (od 21. do 24. lipnja 2002.) u Mainz-u. Ovaj tradicionalni pozdrav ljetu je prilika i za spomen na Johannesa Gutenberga u Mainzu. Pored zabavnog programa i kulinarske ponude, brojnoj publici, na ulicama gradskog središta nude se antikvarne knjige i nova literarna izdanja. U Hrvatskoj katoličkoj misiji, u užem središtu grada, Društvo bivših studenta hrvatskih sveučilišta AMAC-D upriličilo je javnu tribinu o Hrvatskom znanstvenom i književnom stvaralaštvu. Tu su prijatelji hrvatske kulture imali priliku za susret s radovima iz hrvatske znanosti i književnosti, koja, ne samo na njemačkom govornom području, ima svoje zasluženo mjesto u svjetskoj književnosti.

Program susreta:

·         Josip Kosor: Brand der Leidenschaften / Požar strasti
Drama Požar strasti, izvorno objavljena na njemačkome u Münchenu: Brand der Leidenschaften, 1911. godine. Požar strasti je tipična ekspresionistička drama s temom odnosa seljaka prema zemlji, u kojoj borba dobra i zla završava pobjedom zla.

·         Đurđica Čilić: Fafarikul
Autorica dr. sc. Đurđica Čilić, sveučilište u Zagrebu, predstaviti će svoj rad Fafarikul.  Fafarikul je zbirka stotinjak pripovijesti, anegdota i sjećanja, koje dijele spremnost pripovjednog subjekta da neuvijeno i bespoštedno govori o slabostima, prije svega vlastitima, ali i o strahovima, manjkovima, pogreškama i krivim skretanjima koje bi većina čitatelja mogla prepoznati kao svoje. Literarna je dimenzija zapisa katkad suzdržana u korist faktografskog pripovijedanja, a katkad je faktografija (imena, toponimi, datumi) upotrijebljena samo kao materijal za gradnju fikcije.

·         Tomislav Bogdan: Prva Svitlos, MH Zagreb 2017.
Podnaslov djela je : Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti.
Djelo je ­pisano argumentirano, s dubinskim uvidima u književne činjenice, teorij­ski promišljena, često s bogatim komparatističkim uvidima, Bogdanova je knjiga iznimno važno djelo u razumijevanju hrvatske ranosrednjovjekovne književnosti.

·         Angela Ilić: Bekenntnis und Diaspora
Publikacije Instituta za njemačku kulturu i povijest jugoistočne Europe na Sveučilištu Ludwig Maximilians u Münchenu govori o odnosu i mreži u protestantizmu od 16. do 20. stoljeća između Njemačke, Srednje i Jugoistočne Europe.

·         Alida Bremer: Träume und Kulissen
Roman o gradu na Jadranu kao kulisi i za male i za velike tragedije i doba snova, s kojim jedni posluju, drugi snimaju, ali s vrlo malo sreće.

·         August Cesarac: Izabrana djela,
Povodom 80-te godišnjice smrt. August Cesarac je književnik, prevoditelj i publicist (Zagreb, 1893 – Dotrščina pokraj Zagreba, 1941), pisac antologijskih novela i političkih članaka. Cesarčev život teško je odvojiti od njegove književnosti, a njegovu književnost pak od stvarnog mu i svakodnevnog života nije uopće moguće zamisliti. Uloga njegove književnosti u realnom životu, zapravo i o nerazdvojivosti književnosti i stvarnog života, o njegovu shvaćanju književnosti i života uopće, o viđenju sebe u književnosti nije bilo sredstvom pukog građanskog bivanja u javnom životu, prem se cijeloga svoga kratkog vijeka izdržavao pisanjem. Prije bi se reklo da mu je vlastiti život bio sredstvom njegove književnosti, zapravo među njima nije bilo nikakve drugostepenosti, nikakva dijeljenja. Time je Cesarec rijedak primjer onoga među književnicima, koji je književno zbiljski živio i predano radio slobodan od bilo kakve građanske ili umjetničke taštine.